Site icon

Koja je razlika između punjenja pneumatika azotom i vazduhom?

Sve češće nam preporučuju punjenje pneumatika azotom, međutim, da li nam zapravo prodaju “maglu”?

Možda ste primetili u poslednjih nekoliko godina da vulkanizerski servisi i mehaničari preporučuju punjenje pneumatika azotom, umesto tradicionalnog vazduha pod pritiskom. Iako će vam neki reći njegove prave prednosti, ovaj video konkretno objašnjava benefite punjenja pneumatika azotom u poređenju sa vazduhom pod pritiskom.

U osnovi, sve se svodi na pritisak gasa u pneumatiku. Bitno je razumeti da kada pneumatik punite vazduhom pod pritiskom, ga zapravo ne punite isključivo kiseonikom. Vazduh pod pritiskom (istom onom koji i dišemo) je sačinjen i iz nekih drugih gasova, uključujući i azot lično, i to u velikom procentu. Međutim, nusprodukt vazduha pod pritiskom je vodena para. Svako ko je koristio kompresor za vazduh sa različitim pneumatskim alatima zna da se voda često skuplja u crevu za dovod vazduha, pa se iz istog razloga koriste separatori vode. Ova voda je posledica procesa kondenzacije koja se stvara tokom naglog pada pritiska vazduha. Isti slučaj je i kod punjenja pneumatika vazduhom pod pritiskom. Voda uđe u pneumatik i stvara vlagu u njegovoj unutrašnjosti. Obzirom da je pneumatik izložen različitim temperaturama, vlaga je ta koja čini da se pneumatik vrlo brzo širi ili skuplja. Ovo je razlog zbog čega vaš pneumatik može imati nizak pritisak ujutru, a popodne, kada se ugreje, pritisak se stabilizuje. Problem je što nema načina da se zna koliko će se pritisak pneumatika promeniti sa vazduhom pod pritiskom, obzirom da se ne zna koliko vlage je dospelo u njega. Međutim, sa azotom je lako izračunati referentnu liniju. Azot neće sprečiti menjanje pritiska u pneumatiku, ali npr. za, trkačke timove na trkačkoj stazi, je vrlo lako da izračunaju znajući ambijentalnu temperaturu, kao i temperaturu staze. Iako je bitno imati konzistentan pritisak pneumatika u saobraćaju, neophodno je znati šta se dešava kada se trka, i da je na trkačkoj stazi daleko značajniji precizan i adekvatan pritisak u penumaticima. Azot eliminiše nagađanje uz vrlo malo matematike. Među prednosti azota, takođe je bitno napomenuti da su molekuli azota veći i da je manja šansa da će jednostavno “izcureti” kroz penumatik. Samo ne treba zaboraviti i najbitnije – vazduh koji dišemo sastoji se od oko 78% gasa zvanog azot, što znači i da vaši pneumatici već imaju u sebi mnogo azota i kada su napumpani vazduhom koji dišemo. 

Next: JLR smiruje vozača i oslobađa stresa