Porsche i Ferrari blokiraju odluku EU i traže da se iz zabrane prodaje automobila sa SUS motorima izuzmu vozila sa e-gorivima
Porsche i Ferrari traže izuzeće iz zabrane za sintetička e-goriva uspeli su da odlože finalnu raspravu. EU je svoj finalni glas po pitanju zabrane SUS motora u automobilima od 2035. trebao doneti 7. marta, ali glasanje odloženo do daljnjeg iz straha da bi Nemačka moga biti uzdržana i time torpedovati odluku koja je delovala kao gotova stvar.
Evropska Komisija i Nemačka i Italija, koje se protive odluci, u narednih nekoliko nedelja održaće razgovore na temu kako integrisati tehnologiju sintetičkih e-goriva u predlog Komisije. Otpor Nemačke i Italije odluci o zabrani SUS motora šokirao je Brisel, obzirom da su obe države ranije podržavale odluku i novi zakon. Šta više, novi stav Nemačke i Italije otvorio je već zatvorena pitanja na temu sintetičkih e-goriva i njihovog klimatskog uticaja, obzirom da je potpuno jasno da je cena ovih goriva potpuno neprihvatljiva za masovnu upotrebu. Pored toga, novonastala situacija koju su izazvale Nemačka i Italija pod lupu je stavila i pitanje ko i koliki uticaj na odlučivanje u EU ima po pitanju ekonomskih i socijalnih aspekata u tranziciji na zelene tehnologije Evropske Unije.
Thomas Ingenlath, CEO Polestara, nazvao je poteze Nemačke i Italije „gotovo patetičnim“ i dodao: „Industrija i političari bi konačno morali da nam daju jasne smernice u kom pravcu treba da idemo“.
Sa druge strane, dok proizvođači automobila investiraju na desetine milijardi evra u tranziciju na električna vozila, Porsche je investirao i fabriku sintetičkih goriva u Čileu, delimično i zbog toga što ne želi da prekine proizvodnju svoje ikone, modela 911 sa motorom sa unutrašnjim sagorevanjem i ponudi električnu alternativu. Pored toga, Porsche tvrdi da eksploatacija karbonski neutralnih motora sa unutrašnjim sagorevanjem može ubrzati i dekarbonizaciju transportnog sektora, kao i da može ubrzati smanjenje emisije CO2 postojećih vozila koja se već nalaze u saobraćaju.
Sa svoje strane Ferrari tvrdi da podržava potragu za alternativnim gorivima kako bi sačuvao svoje nasleđe.
Ova tehnologija izaziva poseban interes u Nemačkoj gde je davne 1925. godine nastao Fischer-Tropschov proces, koji je osnova današnjeg. Isti metod je pomogao je nacističkim snagama da tokom drugog Svetskog rata delimično dopunjavaju svoje zalihe sintetičkim tečnim gorivom nastalim iz uglja.
Za proizvođače sportskih automobila kao što su Porsche i Ferrari, mnogo veće specifična snaga (odnos mase i potencijalne energije) e-goriva u odnosu na litijum-jonske baterije značila bi da mogu da održe proizvodnju relativno laganih sportskih modela sa očekivano visokom voznom dinamikom ali i očekivanim zvukom motora sa unutrašnjim sagorevanjem.
Formula 1 će od 2026. godine preći na sintetička goriva. Iako time direktno praktično uopšte neće uticati na emisiju CO2, obzirom da drumskim i avionskim transportom cele organizacije izbacuje mnogo više CO2 nego sami trkački bolidi, pomoćiće u dokazivanju potencijala sintetičkih goriva u automobilima visokih performansi. Istim putem ići će i MotoGP šampionat sveta u motociklizmu, koji će preći na sintetička goriva.
