fbpx

Novi automobili su sve teži i teži

Novi automobili su sve teži i teži, a prosečna masa automobila je u poslednjih sedam godina porasla za 400 kilograma

Novi automobili su sve teži i teži / Mercedes EQS // Foto Dmotion.rs

Novi automobili su sve teži i teži, a prosečna masa automobila je u poslednjih sedam godina porasla za 400 kilograma. Kolege iz poznate britanske redakcije Autocar uradili su odličnu analitiku, poredeći masu vozila koje su testirali u poslednjih sedam godina i došli su do frapantnih zaključaka. Prosečna masa novog automobila porasla je za skoro 400 kg u proteklih sedam godina, prema podacima Autocara, koji je uradio zanimljivu analizu. Analiza cifara težine iz testova na putevima Autocar-a pokazuje da je između 2016. i 2023., što je otprilike jedan životni ciklus modela, srednja prosečna masa praznog vozila porasla sa 1553 kg na 1947 kg.

Novi automobili su sve teži i teži / Mini Countryman JCW // Foto/Copyright Dmotion.rs

Povećanje se delimično pripisuje sve većoj popularnosti SUV-ova. Od svih automobila koje je Autocar testirao 2016. godine, 16 su bili SUV ili krosoveri. Oni su imali srednju prosečnu težinu od 1722 kg, 169 kg iznad one za sve modele testirane te godine, a koji ne pripadaju SUV segmentu. Mnogi od SUV vozila koji su vozili te godine bili su teži od svojih limuzina ili hečbek pandana. Škoda Kodiak, na primer, težila je 1751 kg, 246 kg teža od Škode Superb testirane godinu dana ranije. Slično tome, Jaguar F-Pace je bio 180 kg teži od modela XF sa istim 2,0-litarskim dizel motorom.

Novi automobili su sve teži i teži / Isuzu D-Max / Foto Dmotion.rs

U 2023. godini testirano je ukupno 24 SUV-a, crossovera i pick-up truckova, koji su imali prosečnu težinu od 1985 kg. To je povećanje mase od 38 kg, a što je u poređenju sa ukupnim prosekom značajno manje od razlike od 169 kg u 2016. SUV i krosoveri su u proseku imali 1906 kg, što je bilo ispod srednjeg proseka za sve modele testirane 2023. godine – što sugeriše da iako je povećan udeo SUV-ova na tržištu delimično odgovoran za ukupni porast težine, to nije jedini uzrok.
Ova konstatcija je podržan činjenicom da je prosečan SUV testiran 2023. godine bio 183 kg teži nego 2016. godine. Elektrifikacija je takođe odigrala ulogu u „gojenju“ novih automobila. Baterijski električni modeli koje je Autocar testirao prošle godine imali su prosečnu težinu od 1991 kg. Zanimljivo je da su automobili sa motorom sa unutrašnjim sagorevanjem bili su skoro 100 kg lakši, sa 1897 kg. Isključujući hibride i plug-in hibride, koji nose teret elektromotora i velikih baterija, ova cifra pada na 1841 kg, ili 150 kg manje od prosečnog EV.

Novi automobili su sve teži i teži / BMW iX // Foto Dmotion.rs

Ova razlika se ogleda u širem trendu za automobile putem koji je Autocar testirao od 2000. Godišnji prosek je oscilirao između 1500 kg i 1650 kg do 2018. godine, kada je po prvi put dostigao oznaku od 1700 kg. Pao je nazad na 1675 kg u 2019. ali se od tada samo povećao, dostigavši 1879 kg 2022., a zatim 1947 kg godinu dana kasnije. Trend takođe ne pokazuje znake povratka na manju masu vozila – prosečna težina automobila testiranih tokom prvog kvartala 2024 – od kojih je većina bila ili električni, SUV ili oboje – iznosila je 2087 kg.

Novi automobili su sve teži i teži / Mercedes EQS / Foto Daimler Media

Najveći od njih bio je električni Mercedes-Benz EQS SUV, sa nekada nezamislivih 2899 kg. Naravno, elektrifikacija i popularnost SUV vozila nisu samo krivi za stalni porast mase vozila. Erozija klase gradskih automobila i B segmenta takođe igra ulogu u povećanju prosečne težine, sa sve manje modela mase ispod 1000 kg koji dolazi svake godine. Autocar road je 2003. testirao šest automobila koji su težili manje od 1000 kg i još šest koji su bili između 1000 i 1100 kg. Godine 2023. testiran je samo jedan „automobil“ ispod 1000 kg – Citroen Ami – koji tehnički nije automobil već četvorocikl.

Hyundai Kona 1.6 T-GDI // Foto & Copyright @ Dmotion.rs

Najlakši pravi automobil testiran prošle godine bio je sportski kupe Alpine A110 R, sa 1065 kg, a zatim Hyundai Kona benzinski krosover, sa 1352 kg.
U ovoj analizi može se naći dobar deo odgovora na pitanja koja se u tišini postavljaju o tome kolike su prave beneficije hibridizacije i elektrifikacije mobilnosti, i koji su pravi efekti. Ukoliko se i smanjuje primarna emisija, šta se dešava sa sekundarnom i tercijarnom? Šta se dešava sa sobraćajnicama koje su sve opterećenije, šta se dešava sa potrošnjom pneumatika, itd?

  • Show Comments

Your email address will not be published. Required fields are marked *

comment *

  • name *

  • email *

  • website *

You May Also Like

BMW X5 – revolucija ili evolucija?

Kada se pojavio pre skoro 20 godina, BMW X5 je bio revolucionaran. Da li ...

Test: Mercedes GLB 200d – ipak ima smisla

U moru modela koji su evolucija nekog drugog modela Mercedes-Benz je ponudio GLB deklarisan ...

Lamborghini Urus S osvežen za 2023. godinu

Lamborghini Urus S debitovao je osvežen za sledeću godinu uz novu još sportskiju Performante ...

Tavares kaže da Euro 7 normu ne treba ni uvoditi

CEO Stellantisa Carlos Tavares kaže da je potpuno besmisleno uvoditi Euro 7 normu u ...

Kia Stonic počinje sa prodajom u Srbiji

Dugo najavljivani i očekivani kompaktni crossover iz Kije stigao je u Srbiju i njegova ...

Sledeći Mini JCW modeli biće električni

Sledeći Mini John Cooper Works modeli biće električni, što je vest koja neće baš ...