Do velike brzine automobil može doći na tri načina – velikom snagom, malom masom ili malim otporom vazduha
Do velike brzine automobil, manje više, mora doći na tri načina – velikom snagom motora, malom masom ili odličnom aerodinamikom koja neće stvarati aerodinamičke otpore. Poslednje navedeno, značajno utiče na efikasnost vozila i potrošnju goriva – što se lakše kreće kroz vazduh, manje goriva će i trošiti. Danas je aerodinamika izuzetno bitna tokom razvoja vozila, a naročito kod više nego aktuelnih električnih vozila, koji evidentno očajnički traže načina da troše što manje struje.
Volkswagen nas podseća na projekat od pre 40 gina koji samo potvrdio se uz male otpore vazduha sa skromnom snagom motora može postići velika brzina. Šta više, Aerodynamic Research Volkswagen, kako su se zvali i projekat i vozilo, do dan danas je najaerodinamičniji VW ikada. Ekspermentalni jednosed ARVW nastao je 1980. godine. Inženjeri nisu imali jednostavan zadatak da „zapakuju“ četiri, motor i vozača u karoseriju koja će imati najbolju moguću aerodnamiku. Konačni rezultat doneo je karoseriju sa koeficijentom čeonog otpora od samo 0,15. Cevasti ram je imao oplate od stakloplastke i karbonskih kompozita, a motor smešten iza vozača zadnju osovinu je pokretao preko lanca. Karoserija je bila visoka samo 82 cm, a široka 108 cm. Točkovi su bili potpuno skriveni ispod oplate, pod potpuno ravan, a pokretna prednja krila obezbeđivala su stabilnost pri velikim brzinama.
Pogon nije bio preterano spektakularan, 2.4 litarski turbo benzinac, sa maksimalnom snagom od 177 KS. Međutim, imao je inovativan sistem hlađenja. Kroz posebno profilisan otvor na prednjem delu ulazio je vazduh koji je potom efikasno i sa minimalnim vrtloženjem prolazio preko hladnjaka i izlazio kroz veliki otvor na površini prednjeg dela vozila. Za dodatno hlađenje bio je zaduženo ubrizgavanje vode u uvodnik vazduha turbo kompresora.
Sa svojih samo 177 KS, ARVW je na stazi Nardo u Italiji u oktobru 1980. već u prvom satu vožnje postigao 355 km/h, a nešto kasnije postigao i svoju najveću brzinu od 362 km/h, postavljajući dva svetska brzinska rekorda tokom testiranja.
Show Comments